Knez Pavle Karadjordjevic |
Sin kneza
Arsena rodjen je u Petrogradu 1893. godine. Kao dete razvedenih roditelja, detinjstvo je
proveo sa decom svoga strica, kralja Petra I, u Zenevi. Dolazi u Srbiju 1903. godine i u
Beogradu nastavlja skolovanje, a univerzitet zavrsava na Oksfordu. U toku Prvog svetskog
rata ukljucuje se u rat, radi u Medjunarodnom crvenom krstu. Kralj Aleksandar
Karadjordjevic ga je 1933. godine naimenovao za sefa svih muzeja u Jugoslaviji, gde je sa
posebnim znanjem i ljubavlju prikupljao radove poznatih svetskih majstora. Tako je u
Beogradu nastao muzej koji ce i nositi njegovo ime. Posle ubistva kralja Aleksandra u
Marseju 1934. godine, testamentom je odredjen za namesnika i na ovom mestu ostace do 27.
marta 1941. godine kada je podpisao akt o pristupanju Trojnom paktu. To je izazvalo burno
reagovanje naroda u Jugoslaviji, koji su vojnim pucem, kneza Pavla zbacili sa vlasti i na
presto doveli maloletnog Petra II Karadjordjevica. Potom odlazi iz zemlje sa porodicom
prvo u Grcku, potom u Kairo i nastanjuje se u Juznoj Africi gde ce boraviti do 1948.
godine. Svoj zivotni put zavrsio je u americkoj bolnici u Neiju kod Pariza 1976. godine u
86. godini zivota. Sahranjen u Lozani u Svajcarskoj. |
|
kneginja Olga Karadjordjevic |
Supruga kneza Pavla
Karadjordjevica rodjena je u Grckoj 1903. godine. Najstarija cerka grckog princa Nikole i
velike kneginje Jelene Romanove. Posle smrti svoga supruga zivela je u Parizu, gde je i
umrla 1998. godine, a potom sahranjena u Lozani u Zenevi.
|
|
sinovi i cerke kneza Pavla i kneginje Olge |
Aleksandar Karadjordjevic, rodjen 1924 u Vajtlou |
Nikola Karadjordjevic, rodjen 1926 u Londonu - umro 1954 u Decetu |
Jelisaveta Karadjordjevic, rodjena 1936 u Beogradu |