Monogram kralja Aleksandra Kralj Aleksandar I Karadjordjevic
Ujedinitelj
.

Slika kralja Aleksandra

Sin kralja Petra prvog rodjen je 1888. godine na Cetinju. Skolovao se u Zenevi i Petrogradu, a dolaskom njegovog oca na srpski presto 1903. skolovanje nastavlja u Beogradu. Od 1909. godine, posle abdikacije starijeg brata Djordja, postaje prestolonaslednik i pristupa reorganizaciji vojske.U balkanskim ratovima zapovedao je prvom armijom, a u prvom svetskom ratu bio je vrhovni zapovednik srpske vojske. Od 1914. godine prestolonaslednik Aleksandar primio je regentsku vlast. Odlukama srpske narodne skupstine i narodnog vijeca u Zagrebu, regent Aleksandar je proglasio ujedinjenje Srba, Hrvata i Slovenaca 1. decembra 1918. godine. Ovim cinom ostvareni su ideali o ujedinjenju juznih slovena u jednu drzavu, pa su kralja Aleksandra nazivali i kraljem Ujediniteljem. Posle smrti kralja Petra I, 1921. godine postao je kralj Srba, Hrvata i Slovenaca.

Velika politicka kriza u zemlji prevazidjena je uvodjenjem vanrednog stanja i donosenjem novog Ustava 1929. godine, a naziv drzave Kraljevine SHS zamenjen je imenom Kraljevina Jugoslavija. Na spoljnom planu kralj Aleksandar imao je vise uspeha, okupio je balkanske zemlje i stvorio Malu Antantu. Zbog njegovog velikog uticaja u ovom regionu, evropski totalitarni rezimi odlucili su se za njegovu likvidaciju, pa je 9. oktobra 1934. godine ubijen u Marseju u Francuskoj. Sahranjen je u crkvi Sv. Djordja na Oplencu. O ubistvu kralja Aleksandra I Karadjordjevica postoji i dokumantarni film.



Ubistvo kralja Aleksandra